mlsuprave-lat
Njegoševa 18 34220 Lapovo, Srbija  Tel: +381 34 853 159   E-mail: office@lapovo.rs
VESTI

Infrastruktura

Što se tiče krupne infrastrukture, nju čine važniji saobraćajni koridori (drumski, železnički) i objekti, nadzemni elektroenergetski koridori i ostali značajni objekti infrastrukture.
Saobraćajno–geografski položaj Lapova je izuzetno povoljan obzirom da se nalazi na evropskom koridoru (Koridoru 10) i jednom od najvažnijih magistralnih koridora u našoj zemlji. Ovaj položaj dobija na značaju imajući u vidu da posmatranim područjem prolaze osnovni magistralni koridori drumskog i železničkog saobraćaja.
Daljinske veze Lapovo danas ostvaruje preko magistralnog puta M-1.11 (autoputa E-75) Beograd-Niš, dok veze sa bližim i daljim okruženjem na regionalnom nivou, opština Lapovo ostvaruje preko regionalnog puta R-214 Velika Plana – Jagodina, magistralnog puta M-1.11 prema Kragujevcu (Kraljevu i Čačku) i mrežom lokalnih i nekategorisanih puteva.
Drumski priključci na autoput E-75 ostvaruju se preko dve petlje, na pravcu centralne zone Lapova i u južnom delu na poziciji vezivanja magistralnog puta M-1.11 prema Kragujevcu.
Nedostatak ulične mreže Lapova ogleda se u nepravilnom položaju sekundarnih i nedovoljnoj razvijenosti uličnih profila što se nepovoljno odražava na bezbednost svih učesnika u saobraćaju. Takođe, sa istočne strane autoputa (na poziciji između autoputa i Velike Morave) saobraćajna infrastruktura nedovoljno je razvijena.
Autobuska stanica sa osnovnom funkcijom putničkog terminala za prigradski i međugradski saobraćaj locirana je u ulici Njegoševoj u neposrednoj blizini petlje Lapovo, što je povoljno u pogledu međugradskog saobraćaja.
Kada je u pitanju železnička infrastruktura treba istaći da Lapovo predstavlja jedan od najvažnijih železničkih čvorova u našoj zemlji sa značajnom železničkom infrastrukturom na području naselja. Ukupna dužina železničke mreže na teritoriji opštine Lapovo iznosi 5155 km (za jedan kolosek) U Lapovu egzistiraju sledeća službena mesta:
“Lapovo Varoš” rasputnica, čija je funkcija i prijem i otprema putnika
“Lapovo” kao prvenstveno putnička stanica sa funkcijom prevoza robe i održavanja kapaciteta internog karaktera i
“Lapovo Ranžirna” sa dominantnom funkcijom manevarskog ranžiranja teretnih vozova.
Pored osnovnog železničkog koridora u južnom delu nalazi se i magistralna železnička pruga Lapovo-Kraljevo-Đeneral Janković, koja se vezuje na železničku prugu Beograd-Niš-državna granica.
Na području opštine Lapovo postoje neregulisane konfliktne tačke na pozicijama ukrštanja drumskog i železničkog saobraćaja, posebno na pozicijama intenzivnih pešačkih tokova.
Prema podacima iz Generalnog plana opštine Lapovo za vremenski horizont do 2020. godine, najvažniju drumsku saobraćajnicu predstavljaće, i dalje, autoput E-75 Beograd-Niš čija će pristupačnost biti poboljšana izgradnjom nove petlje na novoj deonici magistralnog puta M-4 (državnog puta I reda) Markovac-Bor.

Takođe, u pomenutom periodu, značajni radijalni ulični pravci zadržavaju postojeći položaj i funkciju osnovnih ulazno-izlaznih pravaca sa osnovnom orijentacijom sever-jug. Pored toga od važnijih saobraćajnica na uličnoj mreži, prema Generalnom planu, očekuje se realizacija polukružnog prstena sa zapadne strane regionalnog puta (državnog puta II reda), koji ima funkciju objedinjavanja i distribucije saobraćaja od planiranih kompleksa ka saobraćajnicama višeg ranga.
Predviđene su i saobraćajnice sa istočne i zapadne strane autoputa sa osnovnom funkcijom povezivanja radnih zona sa uličnom mrežom i saobraćajnicama višeg ranga.
Takođe, uključuju se i saobraćajnice nižeg ranga, odnosno saobraćajnice ranga gradskih saobraćajnica i jačih sabirnica, koje formiraju primarnu uličnu mrežu.

Ukrštanja glavnih naseljskih saobraćajnica i železničkih pruga biće organizovana kao denivelisana.
U pogledu železničkog saobraćaja predviđeno je zadržavanje, rekonstrukcija i modernizacija postojeće dvokolosečne elektrificirane železničke pruge Beograd-Niš-državna granica sa poboljšanjem elemenata trase za brzine do 160km/h.
Za železničku prugu Lapovo-Kragujevac-Kraljevo, po podacima iz Generalnog plana, aktuelna je izgradnja drugog koloseka i elektrifikacija pruge sa poboljšanjem elemenata trase za brzine do 160km/h.
Što se tiče vodnog saobraćaja, imajući u vidu da je u prostornom planu, područja infrastrukturnog koridora autoputa E-75 dat položaj potencijalnog plovnog koridora Velike Morave sa orijentacionim položajem brana, razvoj ovog programa i vodnog saobraćaja na posmatranom području će zavisiti od razvojnih programa Republike Srbije

Vodosnabdevanje i kanalizacija

Izvorište vodosnabdevanja raspolaže dovoljnom izdašnošću za zadovoljenje potreba. Postoji potreba za vršenjem sanitarne zaštite izvorišta i izgradnjom postrojenja za pripremu vode. Postoje afiniteti ka izgradnji magistralnih cevovoda, povećanju rezervoarskog prostora i rekonstrukciji dela vodovodne mreže. Sistem uz dogradnju omogućava dalji razvoj naselja.
Na osnovu predviđenog broja stanovnika i procenjene norme potrošnje vode, potrebna srednja količina vode za piće, prema Generalnom planu, će iznositi oko Qsrdn = 98 l/s, a maksimalna dnevna oko Qmaxdn = 145 l/s.
Postojeća izvorišta vodosnabdevanja mogu da obezbede tu količinu vode.
Prostornim planom Republike Srbije i Vodoprivrednom osnovom Republike Srbije, predviđeno je trajno rešenje vodosnabdevanja opštine Lapovo priključenjem na Ibarsko – šumadijski regionalni vodovodni sistem. Deo tog budućeg vodovodnog sistema je i Kragujevački moravski vodovodni sistem, na koji će se Lapovo vremenom povezati.
U zoni postojećeg izvorišta vrše se detaljna hidrogeološka istraživanja u cilju utvrđivanja konačnog kapaciteta i određivanja zona sanitarne zaštite izvorišta. Izvorište podrazumeva i izgradnju adekvatnog postrojenja za pripremu vode za piće.
U okviru distributivnog sistema, Generalnim planom, planirana je izgradnja novih magistralnih cevovoda u dužini oko 18 km, kao i proširenje kapaciteta dva postojeća rezervoara koji će imati sledeće karakteristike:
R 3: V= 400 m3 +2000 m3
KP/KD= 160,10/156,20 mnm
R4: V= 400 m3+1000 m3
KP/KD= 157,22/153,32 mnm.
Zbog proširenja naselja, uvešće se još jedna visinska zona, sa kotama potrošača iznad 135,0 mnm, u kojoj će se izgraditi rezervoar sa sledećim karakteristikama:
R 5: V= 200 m3
KP/KD= 205,0/201,0 mnm
Voda će se u rezervoar dopremati preko crpne stanice, koja će se izgraditi pored rezervoara R4.
Za izvorišta vodosnabdevanja, kao i objekte distributivnog sistema očekuje se definisanje i sprovođenje mere sanitarne zaštite.
U okviru industrijskih kompleksa potrebe za tehnološkom vodom se mogu rešavati samostalno, kopanjem bunara, jer je podzemlje bogato vodom.

Odvođenje otpadnih voda

Postojeća mreža može da zadovolji buduće potrebe odvođenja otpadnih voda sa površina koje sada obuhvata, ali ne omogućava proširenje mreže.
Odvođenje sanitarnih otpadnih voda sa cele teritorije naselja, prati izgradnja novih fekalnih kolektora i postrojenja za prečišćavnje otpadnih voda, u nekom narednom periodu, pošto do sada, na teritoriji opštine nije postojalo ni jedno postrojenje ovakvih namena.
Sistem za odvođenje atmosferskih voda karakteriše nedovoljna izgrađenost i prisutna je potreba za njegovim proširenjem.
Što se tiče sistema za odvođenje otpadnih voda, po podacima iz Generalnog plana, i dalje će se razvijati kao separatan. U skladu sa postojećim stanjem količine sanitarne otpadne vode sa cele teritorije opštine Lapovo, evidentiran je nedostatak od 24 km fekalnih kolektora. Sve otpadne vode kolektorima se odvode do postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda koje će se, prema Generalnom planu, nalaziti na levoj obali Velike Morave. Industrijske otpadne vode se prethodno obrađuju pa se potom ispuštaju u kanalizaciju. Za odvođenje atmosferskih otpadnih voda evidentiran je nedostatak od oko 10 km kišnih kolektora.
Količina otpada sa teritorije opštine Lapovo za 2007. godinu

Na teritoriji opštine Lapovo postoji jedna neuređena deponija površine 0,65 ha.

Regulacija vodotokova

Što se tiče vodotokova, ključna je regulacija Liparskog potoka. Trasa regulisanog korita je varijantna, po postojećoj trasi i novoj trasi koja ide ispod autoputa ka Velikoj Moravi. Dužina regulacije po prvoj varijanti je oko 2,8 km, a po drugoj varijanti je 4,5 km. Očekivanja su da će regulisana deonica delom biti zacevljena. Kazanski potok čeka regulaciju u dužini oko 6,5 km, a Grabovački potok od 0.5 km.
Kako je nizijski deo rezervisan za izgradnju industrijskih kompleksa, postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, postrojenja za pripremu vode za piće i deponije (postojeće stanje obuhvata samo jednu i to neuređenu deponiju), akcenat je na povećanju stepena zaštite od poplava nadvišenjem nasipa pored Velike Morave, Lepenice i Rače.
Na Liparskom i Kazanskom razmatrana je izgradnja dve mikroakumulacije.

Upravljanje otpadom

Na osnovu sporazuma opština Lapovo, Batočina, Rača, Velika Plana, Despotovac i Smederevska Planka, pokrenuta je inicijativa o izgradnji regionalne komunalno – sanitarne deponije. Izabrana je lokacija na teritoriji opštine Lapovo – “Vrbak” i realizacija izgradnje ove deponije je u toku. Ovaj projekat je vredan oko 30 miliona evra, a poveren je koncernu A.S.A. sa sedištem u Češkoj Republici. Deponija će se graditi u više faza, a samom deponijom će upravljati navedena češka firma u narednih 25 godina.

Telekomunikacije

Pretplatnici na području opštine Lapovo napajaju se telefonskim priključcima iz digitalne telefonske centrale tipa EWSD koja je instalirana 2007. godine, kao i iz digitalne telefonske centrale SI2000/224, instalirane 1985. godine. Broj instaliranih priključaka u ovoj centrali je ukupno 2593 od čega 2281 direktnih i 250 dvojnika. Od ovog broja priključeno je 2593 pretplatnika, od kojih su 2274 fizička, a 258 pravna lica. Pored navedenih centrala na području Lapova u toku je izgradnja MSAN-a Lapovo selo sa planiranih 920 telefonskih priključaka.
Na predmetnom području kapacitet postojeće telefonske centrale ne zadovoljava potrebe konzuma i u toku prošle i ove godine rađena je rekonstrukcija i proširenje mesne mreže.
Dužina sekundarne TT mreže iznosi oko 350 km. Postoji izgrađena kablovska TT kanalizacija.
Na teritoriji opštine Lapovo postoje dve bazne stanice mobilne telefonije, jedna operatera „MTS“ a druga operatera „Telenor“.
Postoje dva objekta Pošte i to 34220 Lapovo i 34221 Lapovo 2, izdvojeni šalter pošte 34220 na železničkoj stanici, kao i dva ugovorna šaltera i to „Zlatković“ u Ulici Prvog maja 21 i „Đorđević“ u Ulici Solunskoj 108.
Ukupan broj instaliranih šaltera je 8 od kojih su tri automatizovana i stalno aktivna u pošti 34220 Lapovo, dok je jedan povremeno aktivan. U pošti 34221 Lapovo 2 stalno je aktivan jedan automatizovani šalter. Na ovim šalterima se obavi preko 17000 usluga prijema pošiljaka i novčanog poslovanja mesečno. Ovi šalteri opslužuju 8200 stanovnika, što je oko 1000 stanovnika po šalteru.
Tokom 2007. i 2008. godine rađena je rekonstrukcija postojeće i izgradnja nove TT mreže čime bi trebalo da se reše problemi napajanja pretplatnika sa teritorije opštine Lapovo. Akcenat se stavlja na daljim proširenjima mreže kao i na uvođenju novih usluga, pre svega ADSL-a.
Mobilna telefonija Srbije na području opštine Lapovo ima četiri preferentne zone za izgradnju baznih stanica, dok operater „Telenor“ ima 9 zona.
Aktuelna je i mogućnost izgradnje Preradnog centra koji bi opsluživao radne jedinice Kraljevo, Jagodinu, Kruševac i Kragujevac. Na ovom mestu bi se pošiljke iz Glavnog poštanskog centra Beograd preuzimale od strane pomenutih radnih jedinica. Za ovaj centar adekvatna je površina objekta od oko 600m2 i prostora za utovar i istovar od oko 800m2. Lokacija centra bi bila na samom izlazu sa autoputa, preko puta motela „Košuta”.

Elektroenergetska infrastruktura

Konzum opštine Lapovo se napaja električnom energijom preko TS 110/35/10 kV/kV/kV KG 0018, kapaciteta 31,5/10,5MVA, stepena iskorišćenja od oko 65%. Ova trafostanica povezana je dalekovodom 110kV broj 1171 sa trafostanicom KG2 „Petrovac“ sa jedne i dalekovodom broj 144 sa termoelektranom „Morava“ u Svilajncu sa druge.
Na teritoriji opštine Lapovo postoji jedna trafostanica 35/10 kV/kV, KG08, kapaciteta 2h4MVA, stepena iskorišćenja od oko 70%.
Od trafostanice KG0018 polaze dalekovodi 35kV i to: ka Batočini, ka Rači, ka TS KG08 i dupli dalekovod ka Žirovnici.
Od trafostanice KG08 polaze tri dalekovoda 35kV i to jedan ka Rači, jedan ka Brzanu i jedan ka TE „Morava” u Svilajncu. Dalekovod ka Rači je u lošem stanju.
Dalekovodi na naponskom nivou 10kV su u dobrom stanju, i uglavnom su izvedeni na betonskim stubovima. Manji deo je ostao za rekonstrukciju.
Niskonaponska mreža je u dobrom stanju, ostalo je još oko 20% za rekonstrukciju. Instalacija javnog osvetljenja postoji u svim mestima i izvedena je svetiljkama sa živinim izvorima.
U trafostanici KG0018 postoji izrađen temelj za još jedan transformator 31,5MVA, pa je proširenje iste moguće ukoliko se ukaže potreba za tim.
Trafostanica KG08 po potrebi se može proširiti do maksimalnog kapaciteta od 2h12MVA.
Kroz buduće radne zone prolaze dalekovodi 35kV, a kroz manji deo i 110kV, tako da ukoliko budući investitori iskažu potrebu za isporukom veće količine energije, trafostanice odgovarajućeg naponskog nivoa i kapaciteta mogu se graditi po potrebi.
Prema podacima aktuelnog Generalnog plana opštine Lapovo, očekivana je izgradnja trafostanice 110/10 kV/kV kapaciteta 28 MVA, kao i određeni broj trafostanica 10/0,4 kV/kV u kompleksu „Kronospan” za sopstvene potrebe. U okviru istog kompleksa aktuelno je i kabliranje dalekovoda 35 kV u dužini od oko 850 m.
Dalekovod 35kV od trafostanice KG08 ka Rači je u dosta lošem stanju i koristi se samo kao rezerva.
Na dalekovodu 10kV koji povezuje trafostanice TS1606 i TS1549 nedostaje 700 m kabliranja.
Na dalekovodu 10kV koji povezuje trafostanice TS1551 i TS1555 nedostaje 300 m kabliranja.
Na dalekovodu 10kV koji povezuje trafostanice TS1551 i TS1552 nedostaje 400 m kabliranja.
Na dalekovodu 10kV koji povezuje trafostanice TS1555 i TS1625 nedostaje 500 m kabliranja.
Na dalekovodu 10kV koji povezuje trafostanice TS1546 i KG08 potrebno je rekonstruisati 1000 m.
Dalekovod 10kV koji polazi od KG08 a namenjen je za napajanje kompleksa fabrike „1. Maj“ nedostatak 8km rekonstrukcije.
Fokus je na izgradnji trafostanica 10/0,4 kV/kV u sledećim ulicama: Stevana Sremca, Zmaj Jovinoj, Karađorđevoj – Slatina i Živana Pavlovića.

Termoenergetska infrastruktura

Sa aspekta korišćenja energetskih izvora i energetske infrastrukture, opština Lapovo je utvrdila svoje ciljeve:
izgradnja razvodne i distributivne gasovodne mreže,
funkcionalno korišćenje i štednja neobnovljivih resursa i štednja proizvedene energije i stimulisanje primene novih tehnologija proizvodnje energije, naročito onih koje doprinose racionalnom korišćenju, štednji energije i zaštiti životne sredine, kao i korišćenje obnovljivih izvora energije.
Postojeće stanje predstavlja sistem individualnog i javnog korišćenja tečnih i čvrstih energenata poput: uglja , tečnog goriva i električne energije.
Toplotna energija za grejanje objekata, kao i za tehnološke potrebe, obezbeđivaće se iz sistema distribucije prirodnog gasa.
Prema podacima iz Generalnog plana opštine Lapovo, duž autoputa postoji Magistralni gasovod visokog pritiska kao i postojeća izgrađena GMRS (Glavno merno regulaciona stanica ) sa MRS (merno regulacona stanica) sa lokacijom pored postojeće GMRS u neposrednoj blizini ovog dela postojeće radne zone kao i za potrebe snabdevanja gasom široke potrošnje u Lapovu.
Na teritoriji opštine Lapovo planirane su sledeće radne zone:
Radna zona I, za koju je postojeća površina 25 ha, a planirano je još 98 ha površine koja će biti obuhvaćena ovom zonom;
Radna zona II, koja nema postojeću površina, ali je zato planirana na površini od 14 ha i
Radna zona III, sa postojećih 10,30ha i planiranih još 10,30ha.
Ukupne površine planiranih zona iznose 122,30 ha. Od toga je 35,30 ha u vlasništvu države i 87 ha u privatnom vlasništvu.
Za deo novoplaniranih radnih zona, snabdevanje prirodnim gasom se očekuje iz buduće GMRS Lapovo II sa MRS sa lokacijom pored postojeće GMRS u neposrednoj blizini ovog dela radne zone, a za kompleks radne zone sa druge strane autoputa postji potreba i za izgradnjom GMRS Lapovo III sa MRS.
Novoplanirani i postojeći objekti snabdeli bi se sa novoplanirane mreže gasovoda unutar svakog kompleksa posebno prema potrebama Tehnološkog procesa po trasama gasovoda u svemu po tehničkim uslovima distributera gasa.
Distributivni sistem gasovoda od Polietilena pritiska do 4bar-a za kompletnu Opštinu Lapovo, će takođe, biti od krucijalnog značaja kada se bude realizovao.
Način građenja svakog od objekta ove infrastrukture se uvek definiše tehničkim, energetskim, i drugim uslovima nadležnog preduzeća za tu komunalnu infrastrukturu.
Ograničenje prilikom razvoja i izgradnje energetske infrastrukture ogleda se u konfliktu između korišćenja energetskih resursa i zaštite životne sredine (zemljišta, stanovništva, itd.) i preduzimanju odgovarajućih mera za smanjenje konflikata i saniranje negativnih posledica (programi rekultivacije/ revitalizacije, otklanjanje šteta itd.).
Kapaciteti (veličine) objekata gasovodne gradske mreže će se određivati naknadno, prema potrebama tehničkim uslovima distributera prirodnog gasa.
Ukoliko bi se prilikom istraživanja sa ciljem utvrđivanja geotermalnih potencijala, na teritoriji opštine Lapovo, došlo do značajnih rezultata po pitanju raspoloživih kapaciteta te vrste energenata , eksploatacija bi bila bi uključena kao dopunski energetski resurs za snabdevanje grada toplotnom energijom.

Prostorno planiranje

Prostorni plan ne postoji, dok je na snazi doneseni, prethodno pominjani Generalni plan za vremenski horizont do 2020. godine. Prihodi opštine od izdavanja urbanističko tehničkih uslova su, za 2005. godinu 2.450.000 dinara, dok su ti prihodi za 2006. godinu 2.150.000 dinara. Površine za privredne delatnosti po GUP-u su 122,30 ha.

2018 Opština Lapovo i Infostil agencija. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.